preskoči na sadržaj

Osnovna škola Laslovo

OŠ Dežanovac

Dežanovac se nalazi 15 km jugoistočno od Daruvara, 16 km istočno od Garešnice te 22 km istočno od Pakraca. Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2011. godine, općina Dežanovac imala je 2.715 stanovnika, raspoređenih u 12 naselja: Nacionalni sastav (većinu) čine Hrvati, Česi, Srbi i Mađari. 

Dežanovac je nastao na jednom od velikih posjeda 1489. godine zvanom posjed Domičkovina. U 18. i 19. st. u Dežanovac dolaze Hrvati iz Gorskog kotara i doseljenici iz Češke i Mađarske.

Danas je Dežanovac istoimena općina u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, nastala na zapadnim predjelima pobrđa Papuka. Područje Općine Dežanovac obuhvaća površinu od 99,85 km2, a osim općinskog središta pripada joj još 11 naselja, a gotovo jednu četvrtinu stanovništva čine Česi.

Na mjestu ovog naselja u srednjem se vijeku nalazila utvrda Sveti Duh (mađ. Szentlelk) s vlastelinskim dobrom plemićke obitelji Kaštelanovića, koji su posjedovali i utvrde Sirač i Željnjak, dijelom Dimičkovinu kraj današnjeg Gornjeg Daruvara i druga dobra. Pred turskim osvajanjima izbjegli su u Bisag u Hrvatskom zagorju, gdje je ta barunska loza izumrla.

Novo naselje su utemeljile hrvatske obitelji iz Gorskog kotara i Like oko 1746. godine i ono se prvi put spominje u jednom dokumentu Požeške županije iz 1781. godine pod nazivom "Desanovo selo".

Njemačko, mađarsko i u većem dijelu češko pučanstvo iz sjevernih zemalja Habsburške monarhije naseljava Dežanovac i okolna mjesta naročito u drugoj polovici 19. st.

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine općina Dežanovac broji 2.715 stanovnika koji žive u 926 kućanstava. Dan općine Dežanovac obilježava se 16. travnja.

Kroz Dežanovac prolazi glavna prometnica Daruvar - Zagreb, koja povezuje grad Daruvar odnosno bivšu općinu Daruvar (sada Dežanovac) s gradom Garešnica.

Lijepa i moderna Osnovna škola Dežanovac nalazi se u zapadnom dijelu bivše općine Daruvar. U sastavu matične škole su još i četiri područne škole: PŠ Uljanik, PŠ Blagorodovac,  PŠ Sokolovac i PŠ Trojeglava.

Škola ima ukupno 12 razrednih odjela, od kojih je 7 u razrednoj nastavi, a 5 u predmetnoj nastavi. Ove godine škola broji 150 učenika. Nastava se odvija na hrvatskom jeziku, ali i na češkom, mađarskom i srpskom, po C modelu. 

Nastava je u prijepodnevnoj smjeni i to od 7.10. h. do 13.05. h.

U školi je zaposleno 38 djelatnika. U razrednoj nastavi radi 7 učiteljica, dok je u predmetnoj nastavi zaposlen 21 učitelj, dva su stručna suradnika. Ravnatelj škole je Zoran Činčak, mag.pov.

  

  


OŠ Kistanje

Kistanje je naselje i sjedište istoimene općine u Hrvatskoj. Nalazi se u zaleđu Sjeverne Dalmacije, a administrativno pripada Šibensko-kninskoj županiji.

Općina Kistanje nalazi se na području Bukovice uz željezničku prugu Knin-Zadar i državnu cestu Knin-Benkovac, oko 25 km zapadno od Knina.

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, općina Kistanje imala je 3.481 stanovnika, raspoređenih u 14 naselja.

Većinsko stanovništvo su Srbi, dok su Hrvati uglavnom doseljeni u zadnja dva desetljeća iz Janjeva na Kosovu, uz iznimku sela Nunića  gdje su Hrvati činili značajan dio stanovništva i prije Domovinskog rata.

Ime Kistanje se prvi put spominje 1408. godine kao Kyztane u nekom dokumentu na latinskom jeziku. Mjesto je nastalo u blizini ruševina rimskog logora Burnum i srednjovjekovne crkvice. U srednjem vijeku nalazi se u sastavu župe Luka, a pripadala je knezovima Šubićima. U 16. stoljeću i u prvoj polovici 17. stoljeća palo je pod tursku upravu.

Prva općina osnovana je 1854. godine, a pošta godinu dana kasnije. U 19. i prvoj polovici 20. stoljeća bilo je sjedište vlastite općine. Nakon drugog svjetskog rata je pripojeno Općini Knin.

Za vrijeme Operacije Oluja područje Kistanja je napustilo većinsko srpsko stanovništvo, a u ispražnjene srpske domove doselili su se Janjevci, odnosno pripadnici hrvatske manjine na Kosovu, zbog kosovskog rata. S vremenom je povratak srpskih izbjeglica ponovno promijenio etničku strukturu Kistanja, a Janjevci su nakon napuštanja srpskih domova sagradili novo naselje.

Spomenici i znamenitosti su ostatci rimskog vojnog logora Burnum (Šupljaja) kod Ivoševaca, crkva Gospe od Zdravlja u Kistanjama, župna crkva svetog Nikole u Kistanjama, pravoslavni samostan Krka, pravoslavna crkva Svetog Ćirila i Metoda.

Nedaleko od Kistanja nalazi se Nacionalni park „Krka“.

Škola u Kistanjama postoji od 1856. godine, a osnovana je kao pučka škola na narodnom jeziku, ostavština upravnika manastira Krka.

OŠ Kistanje danas broji 204 učenika raspoređenih u 15 razrednih odjela, plus jedna posebna odgojno-obrazovna grupa. Nastava se odvija u dvije smjene: prva od 8,00 do 13,10 i druga od 13,30 do 18,40. Učenici pripadnici srpske nacionalne manjine mogu pohađati izbornu nastavu Srpski jezik i kultura. Škola ima 42 djelatnika, 4 stručna suradnika, a ravnateljica škole je Sanja Marasović Stručić.

  

  


Općina Ernestinovo

Izvršno tijelo Općine Ernestinovo je općinska načelnica Marijana Junušić i ona zastupa jedinicu lokalne samouprave.

Ernestinovo se nalazi 12 km južno od Osijeka, na cesti Osijek – Vinkovci. Susjedna mjesta su mu na sjeveru Antunovac, na jugu Laslovo, zapadno Ivanovac. Pred Ernestinovom, idući cestom Osijek – Vinkovci, lijevo od kanala nalazi se malo naselje Divoš (Diosch) koje je naseljeno poslije Prvog svjetskog rata, a zapadno od Ernestinova Paulin Dvor, jugozapadno Petrova Slatina (Lanka). Okolo Ernestinova nekad su se nalazila veleposjednička imanja (pustare) Seleš, Vrbik, Vamoš – pustara (Amalino polje) i Šmit-pustara (Franjin dvor), a u središnjem dijelu mjesta Rainer-pustara, koja je zapravo bila temelj osnivanja novog naselja Ernestinova.

Barun Adamović je pritisnut dugovima 1865. godine prodao zemljište osječkim građanima Hermanu Eisneru i Juliju Kleinu, tadašnja pusta područja. Novi vlasnici su tražili marljive stanovnike koje bi naselili na ta područja. Takve stanovnike su našli u mjestu Krnjanja u Bačkoj, sve odreda Nijemce. Novo naselje je dobilo ime po gospodarici posjeda, gđi Ernestini Klein „Ernestinenhof“. Kasnije se zvalo Ernestinovac, na službenom hrvatskom jeziku Ernestinovo, a na njemačkom Ernestin.  Najveći dio stanovnika njemačkog podrijetla krajem 1944. godine napušta mjesto uslijed progona od partizana i Rusa. Ostaje samo četrdesetak obitelji od kojih je većina deportirana u logor u Valpovu. U napuštene kuće dolaze kolonizirane obitelji iz Dolca Donjeg, Kninske zagore i okolice Donjeg Lapca.

Ernestinovo je 1991. godine brojalo 1.495 stanovnika, a nakon Domovinskog rata (prema popisu 2001. g.) broji 1.005 stanovnika. Sjedište je Općine u kojoj su Laslovo i Divoš. U župi je evidentirano 800 vjernika katolika. Po posljednjem popisu stanovništva iz 2011. godine, općina Ernestinovo imala je 2.225 stanovnika, raspoređenih u 3 naselja:

  • Divoš – 52
  • Ernestinovo – 1.142
  • Laslovo – 1.031

Mjesto i Općina Ernestinovo u  Domovinskom su ratu pretrpjeli velika razaranja, s mnogo poginulih i nestalih osoba. Crkva tek sagrađena 1978. g., bila je gotovo potpuno razorena. Ono što su mještani uz pomoć mnogih darovatelja iz Australije mukotrpno gradili, u jednom danu pretvoreno je u pepeo. Uništena su i umjetnička djela kipara naivaca iz ernestinovačke kolonije.

  


Pučko otvoreno učilište Vinkovci

Pučko otvoreno učilište Vinkovci nudi širok raspon obrazovnih mogućnosti u području stjecanja i jačanja ključnih kompetencija, prvenstveno u području učenja stranih jezika i informatike. To su znanja i vještine koje imaju trajno veliku potražnju i osiguravaju najveću mobilnost pri zapošljavanju ili prilagodbi novim zahtjevima postojećeg radnog mjesta. Najveća vrijednost učilišta je usredotočenost na kvalitetu, upotrebljivost i trajnost postignutih ishoda učenja za  polaznike.

Svaki se program pažljivo razvija i testira prije nego se ponudi tržištu, a rezultati su visoki ishodi učenja i polaznici zadovoljni stečenim kompetencijama.

Učilište je nositelj ugledne akreditacije kvalitete jezičnih usluga EAQUALS i znaka „Hrvatska kvaliteta” koji kupcu jamči da je riječ o proizvodima i uslugama koji predstavljaju vrh svjetske ponude u svojoj klasi, zatim zlatni partner Britanskog savjeta u Cambridge Addvantage programu koji je najvažniji instrument vanjskog vrednovanja za engleski jezik te Centar za pripremu ESOL Cambridge ispita.

U području informatike proveli su projekt razvijanja obrazovnog programa iz programiranja za web financiran sredstvima Europske Unije i jedini su lokalni ECDL testni centar.

Učilište ima bogato iskustvo kao nositelj i partner europskih projekta financiranih sredstvima Europske unije.

Nastojeći promovirati cjeloživotno učenje i obrazovanje, posljednjih godina POU Vinkovci regionalni je koordinator nacionalne obrazovne kampanje „Tjedan cjeloživotnog učenja“ za Brodsko-posavsku i Vukovarsko-srijemsku županiju u organizaciji Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih.

Registrirane djelatnosti:

 -srednjoškolsko i osnovno obrazovanje odraslih

 -djelatnost glazbenih i srodnih škola izvan redovitog školskog sustava

 -novinsko-nakladnička djelatnost

 -osposobljavanje, usavršavanje i prekvalifikacija mladeži i odraslih izvan sustava redovite naobrazbe

 -programi učenja stranih jezika.

  


OŠ Laslovo

Naše selo Lasovo, mađarski Szentlaszlo, ime je dobilo po kralju Ladislavu Prvom, iz dinastije Arpadovića, koji je kasnije proglašen svecem. Smjestilo se u istočnoj Slavoniji, 18 kilometara južno od Osijeka, a pripada Općini Ernestinovo. Pokraj njega tiho protječe rijeka Vuka koja u ljetnim danima Laslovčanima pruža ugodno osvježenje.

Prema popisu stanovništva  iz 2011.g.  Laslovo ima 1074 stanovnika, od toga je  300 Mađara. U Laslovu žive Mađari i Hrvati, a okolna sela naseljena su srpskim stanovništvom.

Laslovo je naselje staro gotovo tisuću godina. Prva crkva u selu je crkva svetog Ladislava, sagrađena 1218.godine. Crkva je prije bila kalvinistička, a danas je reformirana kršćanska.

Laslovo je najpoznatije po herojskoj obrani i stradanju tijekom  Domovinskog rata. Nakon okupacije Vukovara, agresorska vojska krenula je prema Osijeku, ali su joj se ispriječili laslovački branitelji. Mještani su uz pomoć dragovoljaca iz drugih dijelova Hrvatske, ali i svijeta (Mađarska, SAD, Španjolska...), 152 dana junački branili selo. Držali su prvu crtu obrane Osijeka s juga.

Nakon okupacije uslijedila je pljačka i rušenje sela. Ukupno je u obrani Laslova poginulo 48-osmero ljudi, a još ih se desetero i danas smatra nestalima.

Hrvati i Mađari, rame uz rame, branili su Laslovo i Hrvatsku.

U Laslovu je postajala javna pučka škola već 1525. g. Stara školska zgrada izgrađena je 1808. g. pokraj kalvinske crkve. Konfesionalna osnovna škola u kojoj se nastava odvijala na mađarskom jeziku (OŠ bratstvo i jedinstvo) osnovana je 1892. i djelovala je do 1925. Kasnije postaje osmogodišnja škola pod nazivom OŠ bratstvo i jedinstvo.

Nastava je bila organizirana za učenike s područja naselja Laslovo, Ada, Palača i Silaš. Učenike van Laslova u školu je dovozio školski autobus. 1991. uslijed agresije na RH zanijemilo je školsko zvono. Na osmu obljetnicu okupacije Laslova, 24. studenog 1999., svečano je otvorena obnovljena školska zgrada i nastava je ponovno započela 17. siječnja 2000. s 42 učenika povratnika.

U Laslovu se nalazi tekstilna industrija u kojoj se šije zaštitna i radna odjeća.

Laslovački sport ima dugu tradiciju. Nogometni klub „Laslovo '91.“ osnovan je 1991. godine. Prije rata se zvao „Prvi maj“.

Držimo do naše narodne tradicije i običaja, narodnih plesova i pjesama. U selu djeluje KUD „Petofi Šandor“ 70 godina. Njeguje mađarske plesove i običaje. Izrazito je aktivan, a članovi često putuju i posjećuju Mađare u drugim državama.

U Laslovu se nalazi pet kulturnih spomenika. Spomenici su, uglavnom, u čast laslovačkim braniteljima. Preživjeli branitelji Laslova svake godine pale 48 svijeća u znak sjećanja na poginule suborce i to točno na mjestu s kojega su '91. krenuli u proboj.

Kako držimo do svoje baštine i običaja pa se u selu svake godine održavaju narodni običaji kao što su majpan, pokladno jahanje, dani žetve. 30.svibnja, na Spasovo, slavimo crkveni god.

Laslovo je prije rata bilo važno željezničko čvorište, značajno i za putnički i za robni promet. Kolodvor je imao 4 kolosijeka, a na dvama od njih bio je velik protok putnika, studenata, radnika… Cjelodnevno mimoilaženje vlakova i protok putnika govorio je o njegovoj značajnoj ulozi jer se nalazio na prometnom putu između Vinkovaca i Osijek. Veliki značaj za Slavoniju imao je zapadni, tj. utovarno-istovarni kolosijek, a ovdašnji narod ga je zvao „žila kucavica“. U laslovu je do Domovinskog rata postojao i Matični ured.

Nećemo zaboraviti spomenuti naše lovce, članove Lovačkog društva „Fazan“, ali ni vatrogasce koji su imali veliku ulogu tijekom obrane Laslova. DVD Laslovo osnovano je još 1925. godine.

Škola danas ima stotinjak učenika, desetak iz Palače, a učenici iz Ade i Silaša nisu se nakon oslobođenja Laslova vratili u svoju matičnu školu. Nastava se izvodi na hrvatskom jeziku, a za pripadnike mađarske i srpske nacionalne manjine organizirano je njegovanje materinskog jezika i kulture. Za uložene napore u uređenju, zaštiti i saniranju ratom oštećenog okoliša, školi je 2011. dodijeljeno priznanje „Zelena povelja“ Osječko-baranjske županije.

U školi provodimo brojne aktivnosti, umjetničke i sportske, projekte, integrirane i tematske dane, razvijamo razne vještine i znanja. Vrtlarimo, zbrinjavamo otpad, kuhamo pekmez, pečemo kekse, beremo i sadimo, pjevamo, glumimo, sviramo, recitiramo, izrađujemo razne suvenire, a uživamo i u terenskoj nastavi.

Najveći do sada školski projekt je, naravno, „Festival multikulturalnosti“. Nedavno je osnovana i Učenička zadruga Laslovo koja još više potiče učenčku  kreativnost.

Mnogi mještani bave se seoskim turizmom, volimo putovati, ali i rado primamo goste. Velik je i broj OPG-ova, a proizvode se i domaći prehrambeni proizvodi.

Nadamo se da posjetitelji prilikom posjeta Laslovu uživaju i provode ugodne trenutke družeći se s Laslovčanima.

  



Za sve objavljene informacije i fotografije na web stranicama Osnovne škole Laslovo postoje pisane suglasnosti za njihovo objavljivanje sukladno Općoj direktivi o zaštiti osobnih podataka. Svako neovlašteno preuzimanje fotografija i sadržaja s ove web stranice nije dopušteno.

 

 

---------------

---------------

---------------

Tražilica


Napredno pretraživanje
Traži
Upisi u srednju školu


e-Dnevnik

Kalendar
« Ožujak 2024 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
26 27 28 29 1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31
1 2 3 4 5 6 7
Prikazani događaji

Časopisi

Korisni linkovi


CMS za škole logo
Osnovna škola Laslovo / Školska ul. 1, HR-31214 Laslovo-Korog / os-laslovo-korog.skole.hr / ured@os-laslovo-korog.skole.hr
preskoči na navigaciju